Iz nedelje u nedelju, poslednjih mesec dana, postavljaju se građevinske skele čini se na svakih 10 metara u centru Beograda. U ovom trenutku radi se na obnovi ukupno stotinak fasada. Pojedine radove finansira gradska uprava, odnosno Beograđani novcem iz gradskog budžeta, a pojedine JP Gradsko stambeno, kažu za BIRN iz uprave grada.

Uređenje dotrajalih fasada poklopilo se sa lepšim vremenom u Beogradu, ali i sa kampanjom za predsedničke izbore. Zato i rok za završetak većine radova ističe upravo uoči samih izbora 2. aprila 2017. godine.

U Sekretarijatu za komunalne i stambene poslove gradske uprave kažu BIRN-u da su na obnovi fasada angažovane firme Jadran, M Enterijer gradnja, Jugogradnja, Ornament Investinženjering i ALP Inženjering.

Za uređenje fasada u centru Beograda gradska uprava sklopila je tri ugovora sa ovim kompanijama ukupne vrednosti od 199 miliona dinara u oktobru i novembru 2016. godine.

Sa kompanijama Jadran, Jugogradnja i M Enterijer gradnja, kao grupom ponuđača, grad Beograd je ugovorio sanaciju fasada u Karađorđevoj ulici za skoro 65 miliona dinara.

Nešto više od 67 miliona dinara gradsku kasu koštaće obnova fasada na Kosančićevom vencu, Pop Lukinoj, Fruškogorskoj i Zadarskoj ulici, a ugovor je sklopljen sa firmama Jugogradnja, Ornament Investinženjering, Jadran i M Enterijer gradnja.

Treći ugovor za uređenje fasada na Kosančićevom vencu, gradska uprava je sklopila sa kompanijama Jadran, Jugogradnja i ALP Inženjering, takođe kao grupom ponuđača, za još 67 miliona dinara.

Sa druge strane, Gradsko stambeno preduzeće, ni nakon insistiranja, nije odgovorilo na pitanja ko su izvođači i podizvođači radova na obnovi fasada koje oni finansiraju niti koliko koštaju ovi radovi.

Posao sanacije fasada Gradsko stambeno košta 144 miliona dinara, saznaje BIRN uvidom u dokumentaciju koja je objavljena na Portalu javnih nabavki.

Ovo preduzeće je donelo odluku u februaru 2017. godine da će ugovor o javnoj nabavci za zanatske poslove na stambenim zgradama u centru Beograda sklopiti sa dve grupe ponuđača.

Jedan ugovor je sklopljen sa grupom ponuđača koju čine firme Rastošnica promet i Statik, a dva ugovora sa grupom ponuđača – Concord steel i W.D. Concord West.

U prilog ovome govori i to što je, na Trgu Nikole Pašića, na jednoj od lokacija na kojoj se izvode radovi od početka radova stoji montiran građevinski kontejner firme W.D. Concord West.

Građevinski kontejner kompanije W.D. Concord West na Trgu Nikole Pašića, Foto: BIRN

Bez table sa informacijama o radovima

Pravilnik o izgledu, sadržini i mestu postavljanja gradilišne table propisuje da moraju da postoje ovakve table prilikom izgradnje novog objekta, rekonstrukcije i sanacije postojećeg objekta, kao i prilikom uklanjanja postojećeg ili dela objekta.

Gradilišne table ne postoje ni na jednoj lokaciji na kojoj fasade sanira Gradsko stambeno, već samo tabla koja upozorava pešake na gradilište i zaštitna mreža preko cele fasade i to ne na svim lokacijama.

Osim što bi table trebalo da postoje na svakom gradilištu, prema Pravilniku, one bi morale da sadrže informacije o investitoru i izvođaču građevinskih radova, samom objektu i lokaciji i građevinskim dozvolama.

Sekretarijat za komunalne i stambene poslove gradske uprave kaže za BIRN da su ovakve table postavljene na četiri lokacije na kojima rade i to na objektima u Karađorđevoj ulici, Pop Lukinoj i Kosančićevom vencu.

S obzirom na to da grad Beograd radi na obnovi fasada na lokacijama koje su proglašene za kulturna dobra, gradska uprava je, kako sami navode, prikupila od Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda sve saglasnosti neophodne za rekonstrukciju, tačnije za sprovođenje mera tehničke zaštite.

Gradsko stambeno preduzeće je u odgovoru BIRN-u navelo da je dobilo saglasnost od Sekretarijata za urbanizam da se radi o tekućem održavanju kada je reč o obnovama fasada, imajući u vidu da Zakon o planiranju i izgradnji propisuje da za ovakve poslove nije potreban akt za izvođenje radova nadležnog organa.

Dodatno, navode i da su dobili saglasnost od Sekretarijata za saobraćaj za zauzeće javne saobraćajnice.

Niko nema pojma

Radnici i vlasnici lokala koji se nalaze u zgradama čije se fasade saniraju sa kojima je BIRN razgovarao kažu da nisu bili obavešteni o radovima koji su u toku, niti je od njih tražena saglasnost.

„Samo su postavili skele jedno jutro, bez ikakvog obaveštenja i radnici su nam rekli da će radovi trajati mesec dana, a možda i više“, kaže radnica u jednoj turističkoj agenciji u ulici Kralja Milana.

Ista situacija je i sa stanarima ovih zgrada, koji su beogradskim medijima rekli da o radovima takođe nisu bili obavešteni.

Zakon o planiranju i izgradnji propisuje da je izvođač radova dužan da obezbeđuje sigurnost objekta, lica koja se nalaze na gradilištu i okoline.

Takođe, Zakon u članu 177 nalaže da će građevinski inspektor ukoliko prilikom inspekcijskog nadzora utvrdi da nisu preduzete sve bezbednosne mere prilikom građenja ili da gradilište nije propisno obeleženo odrediti rok investitoru da nedostatke obavezno ispravi, kao i da će narediti obustavu daljih radova do ispravke.

Sekretarijat za komunalne i stambene poslove gradske uprave grada Beograda zadužen je za realizaciju obnove oronulih fasada na 35 lokacija na Kosančićevom vencu, dok je Gradsko stambeno zaduženo za sanaciju fasada na 67 lokacija u centralnim gradskim opštinama.

Gradsko stambeno preduzeće radi na uređenju fasada u ulicama Terazije, Dragoslava Jovanovića, Kralja Milana, Karađorđeva, Svetog Save i Katanićeva. Kako kažu u ovom preduzeću „reč je o dotrajalim i nebezbednim fasadama koje ugrožavaju bezbednost sugrađana, stanara i prolaznika’’.

Fasade koje obnavlja grad Beograd nalaze se u Karađorđevoj, Pop Lukinoj, Zadarskoj, Fruškogorskoj ulici i Kosančićevom vencu.

Radnici Gradskog stambenog i firmi koje su angažovane za izvođenje radova, sa kojima smo razgovarali na terenu, kažu da se na različitim zgradama rade različite vrste popravki, ali da sve podrazumevaju pranje i krečenje fasada, odnosno kako kažu „vraćanje u prvobitno stanje“.

Obaveštenje pešacima da pređu na drugu stranu ulice na kojoj su takođe radovi, Foto: BIRN

Gradonačelnik Beograda Siniša Mali rekao je, u emisiji Beogradska hronika na RTS-u još u jesen 2016. godine, da je ponosan na to što je ispunjeno obećanje gradske vlasti koje se tiče obnove fasada i da su komentari građana, ali i turista da su fasade ružne i neuređene.

„Ove godine i u ovom trenutku mi smo završili javnu nabavku i krenuli u rekonstrukciju fasada. 35 fasada u centru grada, još 22 fasade radi Gradsko stambeno. Naredne godine planiramo 67 fasada da radi Gradsko stambeno minimum i još grad Beograd jedno 50-ak. I hoćemo zgradu po zgradu da rešimo i da te zgrade koje će biti dekorativno osvetljene, dakle lepo će svetleti, da stvarno izgledaju drugačije’’.

Zapravo, u novembru prošle godine kada je gradonačelnik Beograda ovo izjavio, svega osam fasada je bilo u toku rekonstrukcije, i to u Karađorđevoj ulici, kako je navedeno u odgovoru Sekretarijata za komunalne i stambene poslove gradske uprave.

U istoj emisiji gradonačelnik Mali je napomenuo da će svaka rekonstruisana fasada biti dekorativno osvetljena i da je Skupština grada Beograda u septembru 2016. godine donela odluku da će svaka novoizgrađena zgrada na teritoriji Beograda morati da ima dekorativno osvetljenje.

„Hoćemo da naš grad učinimo lepšim, da bude beo, pravi  beo grad – dakle, beli grad, da se ponosimo tim fasadama, da ne bude mrak, fasade koje se ruše’’.