Blizak saradnik Mohameda Dahlana, palestinskog političara i posrednika u kontroverznim poslovima Srbije i Emirata, postao je vlasnik vile u diplomatskom delu Beograda koju je Dahlan nekada iznajmljivao, otkriva BIRN

Luksuzna državna vila u Diplomatskoj koloniji u Beogradu koju je ranije iznajmljivao Mohamed Dahlan, specijalni savetnik šeika Mohameda bin Zajeda, sada je u vlasništvu Dahlanovog saradnika Adhama Abo Madalale.

Abo Madalala je trenutno zamenik šefa palestinske ambasade u Beogradu i bivši ambasador Palestine u Crnoj Gori.

Vilu u kojoj je živeo i Boris Tadić dok je bio predsednik, država je u novembru 2017. za milion i po evra prodala tek formiranoj kompaniji Devilla, koja je u vlasništvu Dejana Brankovića, vlasnika poznate građevinske firme Energogroup.

Manje od godinu dana kasnije, u septembru 2018, Devilla prodaje nekretninu Dahlanovom saradniku Adamu Abo Madalali, otkriva BIRN.

Prema Ugovoru o zakupu koji je država prethodno potpisala sa Dahlanom, zakup je trebalo da traje do 2022, čime bi Srbija zaradila oko 380.000 evra.

Vlada nije odgovorila na pitanje da li se zbog prodaje vile odrekla dela prihoda.

U Republičkoj direkciji za imovinu BIRN-u je rečeno da je upravo Vlada donela odluku o oglašavanju prodaje vile.

„Prodaja je rezultirala budžetskim prihodom od 1.584.474,72 evra“, navodi se u odgovoru Direkcije.

Abo Madalala je potvrdio za BIRN da je kupio vilu 27. septembra 2018. godine.

,,Kupio sam je na svoje ime kako bih bio potpuno transparentan. Nije kupljena za treće lice, niti u ime trećeg lica”, rekao je Abo Madalala.

Mohamed Dahlan i Dejan Branković, vlasnik firme koja je prvobitno kupila vilu od države, nisu odgovorili na pitanja BIRN-a u vezi sa prodajom i međusobnim odnosima.

Vila u Diplomatskoj koloniji koju je kupio palestinski diplomata i Dahlanov saradnik Foto: Saša Dragojlo

Ključni igrač Emirata za Balkan

Kao njegov specijalni savetnik, Mohamed Dahlan ima naklonost Mohameda bin Zajeda, prestolonaslednika Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji je za mnoge najmoćniji čovek u arapskom svetu.

Međutim, nema naklonost Turske. Ankara smatra da je Dahlan bio umešan u neuspeli puč 2016. godine i nudi novčanu nagradu za njegovo hapšenje u iznosu od 1.100.000 evra. Turske vlasti su od Interpola zatražile i da ga uhapse, što je Interpol na kraju odbio, navodeći da Ankara traži Dahlana iz političkih razloga.

Dahlana, koji je bio šef bezbednosti Palestinske narodne samouprave, mnogi su videli i kao naslednika Jasera Arafata. Nakon što je izgubio od sadašnjeg predsednika Palestine, Mahmuda Abasa, izbačen je 2011. iz stranke Fatah, najveće frakcije Palestinske oslobodilačke organizacije, a potom je optužen i za korupciju.

U martu 2014. Dahlan je osuđen na dve godine zatvora, ali se on u to vreme već nekoliko godina nalazio u Emiratima.

Dahlan je na Balkanu prisutan već više od deceniju.

U 2010. godini Dahlan i njegova žena dobili su crnogorsko državljanstvo na osnovu „državnog interesa“, što je najbrži i najdiskretniji put do državljanstva za strance za koje se smatra da mogu biti značajni za zemlju.

Zvanični dokumenti do kojih je došao BIRN pokazuju da se ovo desilo na predlog Mila Đukanovića, koji ga je u parlamentu nazvao „prijateljem“. Đukanović je napisao da je Dahlan zaslužan za dolazak kraljevske porodice u Crnu Goru, kao i za uspostavljene dobre odnose koji su rezultirali značajnim investicijama.

Nakon toga, Dahlanova pažnja se preusmerila na Srbiju.

Dahlan je pomogao da se uspostave nove diplomatske i ekonomske veze između šeika Mohameda bin Zajeda al Nahjana, i vlade koju je vodila Srpska napredna stranka.

Pod naprednjacima i njihovim liderom, predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, Srbija je sa Emiratima sklopila niz investicionih ugovora u oblastima od poljoprivrede, preko vojne opreme do nekretnina.

Mnogi sporazumi između Srbije i Emirata su zbog netransparentnosti i upitne koristi za Srbiju naišli na kritike organizacija civilnog društva i opozicionih političara.

Među njima je i osnivanje nove nacionalne avio-kompanije: Etihad Airways je 2013. kupio 49 odsto JAT-a, međutim, nova kompanija Er Srbija se, uprkos skupom rebrendiranju i proširenju linija, i dalje oslanja na značajne subvencije iz državne kase.

Najviše kritika, pak, izazvao je projekat Beograd na vodi.

Dahlanu, njegovoj supruzi i deci, nećaku i petorici najbližih političkih saradnika, Srbija je dodelila državljanstvo u periodu između februara 2013. i juna 2014. godine, o čemu je pisao BIRN.

 Veze i (pre)prodaja vile

Jedan od glavnih Dahlanovih saradnika u regionu je upravo Abo Madalala, savetnik i zamenik šefa misije u palestinskoj ambasadi u Srbiji. Abo Madalala je takođe bivši ambasador Palestine u Crnoj Gori.

Vezu između njih dvojice potvrđuju dokumenti do kojih je došao BIRN, a prema kojima je Dahlan 2007. godine izvršio dve transakcije u iznosu od dva miliona dolara na lični račun Abo Madalale.

Abo Madalala je bio ambasador Palestine u Crnoj Gori. Na slici sa nekadašnjim crnogorski ministrom spoljnih poslova Milanom Roćenom Foto: Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore

Do prve transakcije, u vrednosti od 500.000 američkih dolara, došlo je 27. februara 2007. godine kada je Dahlan novac sa svog računa u Arapskoj banci u Ramali prebacio na Abo Madalalin račun u Pireus banci u Beogradu.

Četiri meseca kasnije, 20. juna 2007. godine, Dahlan je sa svog računa u Kairo Aman Banci prebacio 1,5 miliona dolara na beogradski račun Abo Madalale u lokalnoj Univerzal banci.

U odgovoru BIRN-u koji su potpisali Abo Madalala i Mohamed Nabhan, palestinski ambasador u Srbiji, taj novac je iskorišćen za plaćanje izvesne ,,robe” koju su Palestinske vlasti kupile od Srbije u 2007. godini.

„Nesumnjivo ćete uvažiti da nismo u mogućnosti da Vam dajemo dalje objašnjenje o realizaciji konkretnog posla”, ističu u odgovoru.

Međutim, nisu objasnili zbog čega je novac poslat sa Dahlanovog privatnog bankovnog računa na Abo Madalalin privatni račun, ako je reč o međudržavnom poslu.

Iako tačni razlozi za ove transakcije nisu poznati, one se dešavaju u slično vreme kada i prvi poslovi Dahlana i njegove porodice na Balkanu.

Te 2006. godine njegov stariji brat Abdrabou Dahlan i njegovi bratanci počeli su da otvaraju firme za prodaju nekretnina i građevinskih usluga u Srbiji i Crnoj Gori. O njihovim poslovnim aktivnostima na Balkanu se ne zna mnogo, ali dokumenti iz njihovih kompanija u obe zemlje do kojih je BIRN došao, pokazuju da je promet ovih firmi minimalan, iako imaju značajan kapital.

Kada je reč o vili u beogradskom luksuznom naselju, Dahlan ju je iznajmio u februaru 2014. nakon što je oko 50.000 evra potrošeno na renoviranje i ugrađivanje bezbednosnog sistema, uključujući kamere za nadgledanje okolnih ulica. Sama vila se nalazi u blizini palestinske ambasade. U vreme dok ju je Dahlan iznajmljivao, telefonska linija u kući vodila se na njenog sadašnjeg vlasnika, Abo Madalalu.

Prema podacima Direkcije za imovinu i dokumentima u koje je BIRN imao uvid, Vlada Srbije je 2017. odlučila da proda određen broj državnih poseda, uključujući i ovu vilu u Generala Save Grujića 22.

Direkcija je 2. septembra 2017. godine dala oglas o prodaji, a samo pet dana kasnije firma Energodesign osniva ćerku firmu pod nazivom Devilla. Krajnji vlasnik ove firme je Dejan Branković koji poseduje i građevinsku kompaniju Energogroup.

Koristeći novac koji su obezbedile druge dve Brankovićeve firme, Devilla je Direkciji za imovinu predala ponudu od 1.58 miliona evra za kupovinu vile, kao i susednog imanja i građevinskog zemljišta, što je Direkcija prihvatila.

Prodaja je završena 16. novembra 2017. godine, ,,pod tržišnim uslovima“, navela je Direkcija u pisanom odgovoru BIRN-u.

„Postupak otvaranja zatvorenih prispelih ponuda je javno sprovela Direkcija, u okviru zakonom propisanog delokruga i nadležnosti”, dodaje se u odgovoru.

Devilla je potom potrošila 150.000 američkih dolara na renoviranje, za koje je dozvolu izdao Grad Beograd. Nakon toga, vila je preprodata, a finansijski izveštaji sugerišu da je prodata po približno istoj ceni po kojoj je i kupljena. U izveštajima ove kompanije stoji da je ostvarena dobit od oko 28.500 evra.

Nekoliko meseci kasnije, Abo Madalala je u Katastru nepokretnosti zaveden kao vlasnik.

Krajnji vlasnik firme Devilla Dejan Branković nije odgovorio na pitanja BIRN-a u vezi sa cenom prodaje vile, kao ni na pitanje da li poznaje Abo Madalalu ili Dahlana.

Iako je povezan sa Palestincima, Branković sarađuje i sa izraelskim investitorima u Srbiji, a njegova firma Energogroup radi na luksuznom projektu Kneza Miloša Residence na mestu nekadašnje američke ambasade u Beogradu.

Prema izveštajima u medijima, Inspekcija rada je podnela prijave protiv Energogroup i Brankovića zbog toga što navodno nisu preduzeli adekvatne mere zaštite na radu, a nakon što je neprijavljeni radnik 2018. poginuo na gradilištu u Ulici Kneza Miloša. Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu je odbacilo kriivičnu prijavu protiv Brankovića nakon što je primenjen institut oportuniteta, odnosno odlaganja krivičnog gonjenja, a on uplatio 250.000 dinara.

Ni Vlada Srbije niti Direkcija za imovinu nisu odgovorili na zahtev za pristup informacijama od javnog značaja u vezi sa dokumentima koji se odnose na prodaju vile.

Republički geodetski zavod, zadužen za katastarske evidencije, tražio je sledeće dodatne informacije pre odgovora.

„Nakon izvršenog uvida u tražene isprave, utvrđeno je da se iste odnose na Adham Abo Madalala iz Beograda […] i Muhameda Jusefa Dahlana iz Beograda. […] Neophodno je da nam u roku od sedam dana od dana prijema ovog aka, dostavite saglasnost napred navedenih lica za izdavanje traženih dokumenata“, navodi se u pisanom odgovoru RGZ-a.

Državne vile, veliki problem

Problemi sa državnim nekretninama koje su u nadležnosti DIPOS-a, Državne kompanije za iznajmljivanje nekretnina, nisu novi. Nakon prve BIRN-ove priče o Dahlanovom iznajmljivanju vile, Savet za borbu protiv korupcije je 2015. objavio izveštaj u kom je naveo niz problema s tim kako država rukovodi ovim nekretninama i kome ih iznajmljuje.

Savet je utvrdio da su, pored Dahlana, državne vile iznajmljivali i Nikola Petrović, kum predsednika Srbije Aleksandra Vučića, firma „Partizan Tech“ u vlasništvu trgovca oružjem Slobodana Tešića, kao i firma „Baam Trade“ povezana sa Miloradom Vučelićem.

„Nepokretnosti se daju u zakup mimo važećih propisa“, naveo je Savet. „Samo su privilegovani pojedinci obavešteni o slobodnim nepokretnostima i mogućnosti zakupa, a visine zakupnina nisu uvek u skladu sa tržišnim cenama”.