April, maj i jun bili su meseci u kojima je ekonomija u Srbiji bila najozbiljnije uzdrmana nakon proglašenja pandemije koronavirusa. Krizom su posebno pogođeni izvoznici, ali i radnici u pojedinim delovima zemlje gde je broj nezaposlenih i dalje veći nego početkom godine, pokazuje analiza BIRN-a.

Prema pokazateljima iz više ekonomskih oblasti koji se objedinjeno objavljuju na Portalu otvorenih podataka, ukupna nezaposlenost u Srbiji je u avgustu bila manja nego pre proglašenje vanrednog stanja.

Nezaposlenost je osetnije počela da raste u maju, da bi vrhunac dostigla tokom juna, nakon čega je usledio pad.

Ipak, kad se uporede podaci o broju zaposlenih u avgustu i fabruaru ove godine, uočljivo je da je u velikom broju opština i gradova u Vojvodini, posebnu u severnoj Bačkoj i Banatu, tokom leta bilo više onih koji nemaju posao nego što ih je bilo zimus.

Po ovom kriterijumu, posebno odskaču opštine Senta i Ada, gde je u avgustu bilo za 18,7, odnosno 17 odsto više nezaposlenih negu fabruaru, dok u celoj Srbiji na ovoj listi prednači Kostolac sa 19 procenata.

Među beogradskim opštinama, nezaposlenost je najviše porasla na Voždovcu.

Istovremeno, pojedine opštine su zabeležila pad nezaposlenosti. Među njima se posebno izdvaja Blace, gde je, na osnovu dostupnih podataka, nazaposlenost manja za čak 35 odsto!  Na drugom mestu je Sokobanja, a slede Bojnik, Medveđa…

Kad je reč o vrednosti izvoza iz Srbije, primetni su znaci oporavka, ali obim izvoza u julu (što je poslednji mesec za koji su objavljeni podaci) još nije dosegao nivo od prošle godine.

Prema zvaničnim podacima, izvoznici su početkom godine imali bolje rezultate nego u istom periodu prethodne, ali je već u martu počeo značajan pad, koji je u aprilu dosegao najnižu tačku od približno milijardu evra i potrajao tokom maja.

Ipak, već i na osnovu ovih podataka, postaje jasno da su, uz turistički i ugostiteljski sektor, izvoznici najviše bili pod udarom prvog talasa ekonomske krize nastale zbog pandemije.

Pad izvoza po sličnom modelu uglavnom može da se preslika i na lokalni nivo. Većina opština i gradova je tokom proleća zabeležila pad izvoza, ali se u pojedinim mestima krivulja izvoza nije drastično spuštala tokom tog perioda.

Plate bez većih oscilacija

S druge strane, barem prema zvaničnim podacima, tokom perioda pandemije nije bilo značajnijih oscilacija u platama i broju firmi.

Broj preduzetnika je tek blago opao tokom marta, da bi već u narednom mesecima počeo da raste. Slična situacija je sa privrednim društvima, čiji broj se od početka godine stalno povećava.