Član sam SNS i tim se članstvom ponosim. Ipak, moram istaći da moje angažovanje u politici nema veze sa poslovanjem kompanija na čijem sam čelu”.

Ovako je u odgovoru za BIRN reagovao Ostoja Mijailović na pitanje da objasni kako je malo poznata osiguravajuća kompanija Globos, za svega šest meseci od kada je u njegovom vlasništvu, napravila eksplozivni napredak na tržištu obaveznog osiguranja vozila.

Globos je zaključno sa februarom, kada je započet postupak promene vlasništva, prodao svega 150 polisa, da bi do kraja avgusta, stigao do više od 51.000 prodatih polisa.

Šta je ključ uspeha ovog novog učesnika na tržištu, kompanije koja je, inače, prošlu godinu završila sa neto gubitkom od 38.067.000 dinara? Odgovori su različiti u zavisnosti od toga koga pitate.

Nezvanične informacije govore da u osiguravajućim društvima, koja posluju u Srbiji postoji zabrinutost zbog naglog skoka u prodaji polisa Globosa i tendencije pada kod nekih drugih. Kažu i da su za ovaj nagli uspeh zaslužni politički uticaj i moć.

Ukoliko nastavi ovim tempom, Globos će vrlo brzo preuzeti znatan udeo tržišta, pre svega od državnog Dunava, a potom i od drugih kompanija.

Od većeg broja sagovornika, koji su želeli da ostanu anonimni, mogli smo da čujemo da je Globos proboj na tržište ostvario širenjem mreže, koju razvija davanjem većih provizija od zakonom propisanih pet odsto prodavcima polisa.

Uz isticanje da je to sve moguće u uslovima političke zaštite i uticaja, jedan od sagovornika, koji ne želi da mu objavimo ime, opisuje kako izgledaju susreti prodavaca polisa sa Globosovim ljudima zaduženim za širenje prodajne mreže.

„Ne libe se da prilikom obilaska prodajnih mesta pričaju ljudima da su ’državni projekat’ i da je poželjno pridružiti im se, uz nagoveštaj marketinške kampanje od jeseni ili zime, da su oni ’srpsko osiguranje’ za razliku od svih ostalih. Pitam se šta je onda Dunav osiguranje ako nije srpsko?“, svedoči ovaj sagovornik.

Ostoja Mijailović za BIRN odbacuje navode o politici kao ključu uspeha, nazivajući ih zlonamernim i tvrdi da je presudno njegovo iskustvo u autoindustriji.

BIRN-ovi sagovornici, koji su želeli da ostanu anonimni, kao ključnu ličnost u preuzimanju i uspehu ove kompanije u kratkom vremenu, pominjali su predsednikovog brata Andreja Vučića, kojem se, inače, pripisuju mnogi netransparentni i mutni poslovi tokom proteklih godina.

U ‘papirima’ ni u ovom slučaju direktnih tragova mlađeg Vučića nema. Ipak, jedna činjenica govori da predsednikovom bratu poslovi na tržištu osiguranja nisu strani. Prema zvaničnim podacima, Andrej Vučić je do septembra 2018. bio član Nadzornog odbora Udruženja osiguravača Srbije (UOS).

Ostoja Mijailović ovo vidi kao još jedan napad na porodicu Vučić.

„Tim ljudima, za koje verujem da su inspiratori ovakvih vaših pitanja, Andrej Vučić se izgleda priviđa u poslovanju Globos osiguranja. Ovo je još jedan u nizu napada na predsednika Vučića i njegovu porodicu, gde se iznose neistine bez ikakve provere i odgovornosti”, kaže Mijailović.

On dodaje da “ljudi iz oblasti osiguranja, koji su vam to rekli su izgovorili najgoru laž. Vrlo lako mogu da pretpostavim i iz kojih motiva ne govore istinu i sa kojom željom podstrekavaju vaš medij na ovakva pitanja“.

Zvanični odgovori i tumačenja o naglom rastu Globosa su daleko suzdržaniji, a uzroci izvesnih promena na tržištu, uglavnom se pripisuju epidemiji virusa korona.

Kako se, međutim, od Covida 19 nije „razboleo“ i Globos već je, naprotiv, baš u tim mesecima, doživeo ekspanziju?

Zvanično o ovome – tišina, osim u Milenijumu iz čijih se odgovora može naslutiti da taj strah postoji.

U Milenijum osiguranju, iako napominju da ne žele da komentarišu rad konkurencije, ipak ocenjuju da je značajan porast prodatih polisa jednog osiguravača u kratkom periodu i u uslovima veoma smanjenog prostora za konkurentnost, kakvi su u osiguranju od autoodgovornosti – neuobičajen.

Neke kompanije beleže manji ili veći pad broja prodatih polisa, od kojih je do sad najveći zabeležilo Đenerali osiguranje – čak pet odsto manje u odnosu na prvih osam meseci prošle godine.

Jedan od naših sagovornika, koji je bio na čelu jedne osiguravajuće kompanije, ali nije želeo da mu objavimo ime, kaže da za uspeh Globosa nije zaslužan kvalitet usluga nego da se sigurno radi o dobro isplaniranoj akciji preuzimanja delova prodajne mreže neke druge osiguravajuće kompanije.

“Za to su potrebni novci, najčešće potplaćivanjem njenih prodajnih resursa iznutra, i to najčešće u gotovini”, kaže naš sagovornik.

“Ako premija na tržištu osiguranja, prema podacima NBS, u prvom kvartalu ove godine raste za 8,5 odsto, a neko od osiguranja raste 300-400 procenata, nije realno da je to zbog posebnih pogodnosti, benefita ili posebnog kvaliteta njegovih usluga”, zaključuje naš sagovornik.

O tome šta se zbiva na tržištu autoosiguranja pitali smo i regulatora tog tržišta – Narodnu banku Srbije, ali uprkos upornim pokušajima, nismo uspeli da dođemo do odgovora na postavljena pitanja.

Ko je Ostoja Mijailović

Novi vlasnik Globosa poznatiji je kao vlasnik preduzeća British motors, koje je u Srbiji zastupnik luksuznih automobila Jaguar i Lend Rover.

Nedavno je British motors bio u fokusu medija kada je u netransparentnom postupku beogradska vlast za potrebe Parking servisa i gradske Komunalne milicije, preuzela Land Rovere koji su kupljeni od Mijailovićeve kompanije, što je u delu javnosti protumačeno kao nameštanje posla firmi bliskoj SNS-u.

Mijailović je član SNS-a. U tu partiju stigao je 2015. godine iz Nove Srbije Velimira Ilića. Nakon transfera, Mijailović na vanrednim izborima 2016. postaje i narodni poslanik.

Od maja 2015. do aprila 2016. godine bio je član Odbora fudbalskog kluba Partizan, a nakon toga, u oktobru 2017. postaje predsednik Košarkaškog kluba Partizan, a na toj poziciji je i danas.

Mijailović se preko nekoliko svojih firmi bavi održavanjem i popravkom motornih vozila, prodajom novih i polovnih automobila, rezervnih delova.

Mijailović posluje i preko Bavaria Motorrad iz Čačka, Bavaria Cars d.o.o. u likvidaciji iz Beograda, kao i preko Mops Invest iz Beograda, koja je registrovana za kupovinu i prodaju vlastitih nekretnina.

Na domaćem tržištu posluje i preko SZTR Kum iz Čačka, ali i preko Bavaria tima, takođe iz Čačka, čiji je vlasnik njegova supruga Milica Mijailović.

U Crnoj Gori, preko British Motorsa upravlja i poslovanjem BM Montenegro iz Podgorice i British Motors Service takođe iz crnogorske prestonice.

Njegove kompanije beleže porast profita od 2017. Tako je u firmama u kojima ima direktno ili indirektno vlasništvo sa 1,5 miliona evra u 2017, profit u 2019. skočio na 2,9 miliona evra.

Takođe, prema pisanju pojedinih medija, Mijailović je pravi vlasnik regionalne Lav plus TV, koja osim Užica i još nekolicine mesta u toj regiji, pokriva i njegov rodni Čačak. Inače, u APR je kao vlasnik te TV upisana američka firma Global media INC, koja je tu TV preuzela u martu 2017.

Kako je počela ekspanzija

Prema podacima sa Beogradske berze, većinski paket akcija Globosa, Mijailović je preuzeo u februaru ove godine. On je u aprilu preuzeo i preostali paket akcija i tako postao njegov jedini vlasnik.

Iako je ovo osiguranje na tržištu prisutno već četvrt veka, ono je malo poznato u oblasti obaveznog osiguranja vozila – do decembra prošle godine u svojoj ponudi nisu ni imali ovu vrstu polisa.

Prema podacima Narodne banke Srbije (NBS), Globos je 2019. godinu završio sa svega 11 prodatih polisa osiguranja. Sličan je bio i januar ove godine tokom kog je prodato 12 polisa. Februar, koji se poklapa sa momentom preuzimanja većinskog paketa akcija bio je nešto bolji (150 polisa), ali i dalje daleko od ekspanzije koja započinje u martu, a nastavlja se u aprilu i tokom narednih meseci.

Prema podacima Udruženja osiguravača Srbije (UOS) do kojih je došao BIRN, za svega dva dana u septembru – 14. i 15. – Globos je prodao skoro 1.450 polisa, čime je učešće te osiguravajuće kuće u ukupnom broju prodatih polisa u ta dva dana, iznosilo 6,94 odsto.

Osiguranje od autoodgovornosti je najisplativije, jer svi koji imaju vozilo, moraju da ga osiguraju. Za prodaju svake druge vrste osiguranja, prodavci moraju dobro da se „oznoje“.

Zato je to i najzastupljenije osiguranje. Podaci NBS pokazuju da je obavezno osiguranje vozila imalo najveće učešće u ukupnoj premiji u 2019. godini (kao i ranije) sa 32,9 odsto. Zatim slede životna osiguranja sa 23,3 procenta, potom imovinska sa 18,7 odsto, i na kraju kasko sa učešćem od 9,6 odsto u ukupnoj premiji.

Istovremeno, osiguranje od autoodgovornosti je i najosetljivija oblast osiguranja, jer je zbog zakonskih limita, u dobroj meri limitirana i konkurencija. Zakonom je određena minimalna cena osiguranja, kao i provizija od pet odsto koju osiguravajuće društvo plaća prodavcu osiguranja, što su u najvećem broju slučajeva tehnički pregledi.

U takvim uslovima, osiguravajuće kuće ne mogu da ponude mnogo više od onoga što nude druge, konkurentske kompanije, pa su prinuđene da godinama razvijaju prodajnu mrežu i stiču poverenje klijenata.

Zbog toga nije realno da neko osiguravajuće društvo na godišnjem nivou napravi skok veći od tri odsto. Tako kažu brojni sagovornici BIRN-a, koji posluju na pomenutom tržištu. Razgovarali smo sa ljudima iz osiguravajućih kompanija, tehničkih pregleda, agencija za registraciju vozila… Pod imenom i prezimenom, međutim, gotovo niko to ne želi da izgovori.

Na spominjanje Globosa kažu da je to politička priča, čime objašnjavaju njegovo ekspanzivno širenje u samo par meseci.

Vrtoglavi rast 

Na sajtu Globosa piše da je polise obaveznog autoosiguranja kompanija uvrstila u svoju ponudu u novembru prošle godine. Prema podacima, koji se mogu naći na sajtu NBS, Globos osiguranje je za dva poslednja meseca 2019, uspelo da proda svega 11 takvih polisa.

Od početka ove godine, do kraja avgusta, Globos je prodao čak 51.517 polisa.

U januaru je imao 12 prodatih polisa. U februaru, kada je Mijailović preuzeo većinski paket akcija – Globos je stigao do 150 polisa, u martu 1.666. U aprilu, kada Mijailović postaje stoprocentni vlasnik, broj polisa dostiže 5.890, a u maju čak 14.960. U narednih mesec dana Globos je napravio skok od skoro 13.000 polisa. Na kraju juna, prodao 27.571 polisu. Slično se dogodilo i u julu tokom kojeg je broj polisa premašio 40.000, a u avgustu se rast nastavio – prodato je dodatnih 11.000, pa je ukupan broj polisa prodatih od početka godine premašio 51.000.

Tako je učešće Globos osiguranja u ukupnom broju prodatih polisa (1.742.029) obaveznog osiguranja vozila od početka godine do kraja avgusta, došlo do nešto ispod tri odsto.

Ekspanzija Globosa najilustrativnije se može pokazati upoređivanjem podataka iz pojedinih perioda s početka tekuće godine sa onima iz septembra.

Tako je, na primer, u periodu od 13. do 19. januara, 11 osiguravajućih kuća, među kojima Dunav, DDOR, Triglav, Milenijum, Viner, AMS, Sava, Đenerali, Grave, Unika i Globos, prodalo ukupno 42.335 polisa. U tom periodu, Globos je prodao tek sedam polisa, što je 0,02 odsto učešća u ukupnom broju prodatih obaveznih osiguranja u tih šest dana.

Situacija je značajno drugačija kada se pogledaju podaci za period od 14. do 17. septembra, kada su iste kompanije prodale 40.742 polise, od čega Globos 2.831, čime je njegovo učešće u ukupnom broju prodatih osiguranja u tim danima, dostiglo 6,95 procenata. 

Ovime je to osiguranje po broju polisa od početka godine do 20. septembra dodatno uvećalo učešće u ukupnom broju prodatih polisa na 3,24 procenta (podaci Globosa).  

Politička priča

O tome kako je Globos uspeo da za nekoliko meseci postigne ovako veliki uspeh, želeli smo da razgovaramo sa Ostojom Mijailovićem. Kako nije odgovarao na telefonski poziv, poslali smo pitanja pisanim putem. Odgovori su stigli i od predsednika Izvršnog odbora Globosa Siniše Pratljačića, a potom i od Mijailovića koji je zahtevao da ih objavimo bez skraćivanja, pa ih u celini možete pročitati na ovom linku.

Ukratko, Mijailović smatra da je rast poslovanja Globosa – logičan.

Ostoja Mijailović Foto: kkpartizan.rs

“Iskustvo mojih kompanija, koje u auto industriji posluju od 2001. godine je sigurno pomoglo…. Kada malo razmislite o tome, shvatate da je rast poslovanja Globos osiguranja zapravo logičan“.

U Globosu pitanje o značaju Mijailovićeve pripadnosti vladajućoj stranci u ekspaniziji poslovanja Globosa, smatraju neprimerenim i odbijaju da na njega odgovore. Isto pitanje Mijailović ocenjuje kao zlonamerno. Ipak, nudi odgovor.

“Kao da želite da nečiji poslovni uspeh omalovažite i predstavite ga kao plod nekih drugih stvari, a ne rada i zalaganja ljudi, koji vredno rade svoj posao. Ja jesam bivši poslanik SNS u republičkom parlamentu i to ne krijem. Član sam SNS i tim se članstvom ponosim. Ipak, moram istaći da moje angažovanje u politici nema veze sa poslovanjem kompanija na čijem sam čelu. Brojne poslovne kontakte sam stekao mnogo pre ulaska u SNS. U biznisu sam 20 godina, a u stranci svega pet”.

Da li je poslovno iskustvo, koje Mijailović pominje dovoljno za opisani progres i kako objasniti pomenute promene na tržištu osiguranja od autoodgovornosti, pitali smo i druge učesnike na tržištu, od kojih neki nisu uopšte odgovorili, poput Sava osiguranja i AMS, dok je većina izbegla konkretan odgovor.

Najdirektniji su bili u Milenijum osiguranju.

Uz napomenu da ne mogu da komentarišu pojedinačni pad i rast tržišnog učešća drugih osiguravajućih kuća, ipak kažu da na osnovu posmatranja sveukupnog tržišta osiguranja od autoodgovornosti, primećuju promene na osnovu zvaničnih podataka o broju prodatih polisa, za koje kažu da nisu uobičajene.

„Ako bi posmatrali realno okruženje, odnosno da su usluge autoodgovornosti zakonski ujednačene kroz uslove osiguravajućeg pokrića i isplate šteta, obrasce polisa, maksimalne provizije i troškove, licenciranje lica za prodaju osiguranja, značajan porast broja prodatih polisa osiguranja od autoodgovornosti jednog društva za osiguranje za relativno kratako vreme u navedenom regulatornom okruženju bi se mogao tumačiti kao određena ’turbulencija’ i sa aspekta ekonomskih pokazatelja i kao veoma neuobičajena“.

Iz Milenijuma poručuju da ne mogu da komentarišu navode o političkom uticaju, ali kažu i da tako značajno širenje mreže nije moguće bez povećanog ulaganja u zakonom, inače, limitirane troškove osiguravajućih društava u prodaji obaveznog osiguranja motornih vozila (u šta spada provizija od pet odsto).

„U uslovima veoma smanjenog prostora za konkurentnost u osiguranju od autoodgovornosti moguće bi bilo da su instrument za značajan rast tržišnog učešća na poslovima autoodgovornosti uvećani troškovi prodaje, a koji su pak jasno limitirani Zakonom o obaveznom osiguranju u saobraćaju, tj. nemoguće bi bilo razvijati prodaju bez bilo kakvog konkurentskog alata, što je i logično“.

Navode o tome da Globos svoju mrežu širi tako što uz onih maksimalnih pet odsto provizije prodavcima osiguranja dodatno plaćaju po nekim drugim, fiktivnim osnovama, Ostoja Mijailović označava kao neistinite. Naprotiv, kaže on, one su zlonamerno plasirane, verovatno da bi napadom na druge preusmerili pažnju sa svojih protivzakonitih radnji.

“Imamo saznanja da provizije, koje su mnogo veće od zakonom propisanih pet odsto daju neke druge kompanije na našem tržištu. Nadamo se da će u skladu sa zakonom, one zbog toga biti sankcionisane”.

U drugim osiguravajućim društvima kažu da ne znaju kako drugi posluju. U Đeneraliju tvrde da se oni pridržavaju zakonom propisanog procenta u isplati provizije i da poslovanje u okviru osiguravajuće industrije strogo kontroliše Narodna banka Srbije i revizorske kompanije.

Iz kompanije Dunav na to pitanje nisu ni odgovorili, kao ni iz Triglava.

Iz Udruženja osiguravača Srbije poručuju da nemaju nadležost u smislu kontrole poslovanja društava za osiguranje, kao ni tehničkih pregleda i da zbog toga „udruženje ne može da barata podacima o tome da li ta provizija iznosi ili je u ranijem periodu iznosila više od pet odsto“.

Istinitost svih ovih informacija nismo uspeli da proverimo u NBS, koja je za tu vrstu kontrole nadležna. Ni dve nedelje nakon što smo poslali pitanja, odgovori ne stižu. Jedino što smo u pres službi te institucije mogli da čujemo jeste da u vezi sa pitanjima BIRN-a nemaju nikakve povratne informacije iz nadležnog sekora.

Bivši vlasnici Globosa

Većinski vlasnik akcija Globosa do februara, odnosno aprila ove godine bio je Milovan Đurović, devedesetih godina prošlog veka istaknuti član Jugoslovenske levice (JUL). Đurovićeva supruga, spisateljica Ljiljana Habjanović Đurović poznata je po svojoj nekadašnjoj bliskosti sa Mirom Marković.

Osim Đurovića, akcionari Globosa su bile još dve firme i svi zajedno su imali više od 71 odsto akcija. Obe firme su pod kontrolom para Habjanović-Đurović. I Milovan i Ljiljana su tokom proteklih godina prišli SNS-u, a Habjanović Đurović je 2016. bila na listi SNS-a za parlamentarne izbore.

Po dolasku SNS-a na vlast, dobija poziciju predsednika Nadzornog odbora Udruženja osiguravača Srbije (UOS), čiji je član do pre dve godine bio i Andrej Vučić.

Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane

I dok Globos beleži snažan prodor na tržištu osiguranja od autoodgovornosti, kod nekih kompanija prisutan je izvestan pad prodaje ove vrste osiguranja.

Prvo mesto, za sada, drži Đenerali osiguranje Srbija, koje je za prvih osam meseci 2020. godine, prema podacima koje su BIRN-u dostavili, prodalo 327.997 polisa od autoodgovornosti, dok je u istom periodu prošle godine prodalo 346.054 polisa. Razlika od 18.057 polisa predstavlja pad od pet odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Oni, međutim, uz konstataciju da je ovo specifična godina, dodaju da još rade analizu uzroka. Kažu da trenutno rade “detaljnu analizu“, na osnovu koje će doneti odluke koje će „pomoći u ostvarivanju postavljenih planova za ovu godinu“.

Prema informacijama do kojih je BIRN došao, Đenerali osiguranje je zbog pada u prodaji, bilo prinuđeno da od 1. avgusta poveća cenu polisa, a zbog svega se, navodno obratilo i Narodnoj banci, u kojoj krajem meseca treba da se sastanu sa nadležnima.

I dok u toj kompaniji izbegavaju konkretan odgovor, iz konkurentskog Globosa  poskupljenje Đeneralija koriste kao argument za pad prodaje polisa obaveznog osiguranja.

“Ne volim da komentarišem rad i rezultate drugih osiguravajućih društava, ali pošto ste u vašem pitanju naveli konkretno osiguravajuće društvo, odgovoriću vam pitanjem. Koje je osiguravajuće društvo podiglo cenu polisa od auto-odgovornosti za gotovo više od 1.000 dinara uprkos preporuci NBS-a da se to ne radi? Ovo predstavlja značajno povećanje i sa tako nekonkurentnom i značajno višom cenom polise, sigurno nije lako prodati istu. Za razlog njihovog pada morate njima da se obratite”, piše u odgovorima BIRN-u predsednik Izvršnog odbora Globosa Siniša Pratljačić.

Iz Đeneralija, međutim, stiže prilično suzdržan odgovor.

“Na našem tržištu, zakonom je definisana minimalna cena obaveznog osiguranja od autoodgovornosti. Osiguravajuće kompanije imaju mogućnost da u skladu sa svojom poslovnom politikom formiraju cenu, koja je ista ili viša od minimalne cene. Imajući u vidu kvalitet usluge koju pružamo klijentima, jačinu i prepoznatljivost našeg brenda, odlučili smo da povećamo cenu ove vrste osiguranja, kako bismo klijentima obezbedili još bolju uslugu, a nama zdrav profitabilan rast. Verujemo da će kvalitet usluge, a ne cena, u budućnosti biti ključan faktor prilikom odabira osiguravajuće kompanije“.

U vezi sa sastankom u Narodnoj banci Srbije kažu da sa tom institucijom imaju “redovni kontakt na različite teme, a sastanke najmanje jednom godišnje. Ovogodišnji sastanak treba uskoro da bude organizovan“, navodi se u odgovoru iz Đeneralija.

Uprkos zvaničnim, javno dostupnim podacima NBS-a iz kojih se vidi da je Dunav osiguranje zaključno sa julom ove godine prodalo 30.574 polisa manje u odnosu na isti period prošle godine, u tom društvu kažu da to nije tačno.

„U prvih šest meseci ove godine, uprkos negativnim efektima pandemije virusa Covid 19, rezultati poslovanja Dunav osiguranja na izuzetnom su nivou i nadmašuju one ostvarene u istom prošlogodišnjem periodu, te je zabeležen rast premije osiguranja od 8,82 odsto. Ističemo da je netačna tvrdnja da je Kompanija Dunav osiguranje u julu ove godine prodala 30.500 polisa osiguranja od autoodgovornosti manje nego u istom mesecu prethodne godine. Na osnovu podataka Narodne banke Srbije, tržišno učešće Kompanije Dunav osiguranje na dan 30.6.2020. bilo je 27,1 odsto, dok je godinu dana ranije bilo 25,9 procenata“.

Uprkos brojkama Dunava, najnoviji podaci NBS pokazuju da je sa krajem avgusta, broj prodatih polisa ove kuće, dodatno smanjuje. Naime, od početka ove godine zaključno sa avgustom prodato je za 31.810 polisa manje u odnosu na isti period prošle godine. Procentualno, u prvih osam meseci prošle godine učešće Dunava u ukupnom broju prodatih polisa bilo je 35,2 odsto, a u istom periodu ove godine 33,1 procenat.

O aktuelnoj situaciji na tržištu osiguranja pokušali smo da razgovaramo i sa doskorašnjim prvim čovekom Dunav osiguranja, Mirkom Petrovićem, ali on je to odbio.

Prema podacima APR-a, on je 15. juna ove godine brisan iz registra, a kao novi predsednik Izvršnog odbora kompanije upisana je Ivana Soković, koja je u Dunavu od 2006, a od decembra 2018. u Izvršnom odboru kompanije kao njen član.

Informaciju da više nije na čelu kompanije Dunav, Petrović je potvrdio za BIRN, ali je rekao i da je postupak njegovog izbora i dalje u toku. O drugim pojedinostima nije želeo da govori.

I u Triglavu tvrde da su stabilni.

„Prema našim podacima zaključno sa avgustom 2020, plan prodaje u oblasti auto-osiguranja za 2020. godinu u potpunosti je ostvaren, kako na mesečnom nivou, tako i kumulativno. Stojimo stabilno na tržišnom učešću od 7,2 odsto u ovoj vrsti osiguranja”.

Prema podacima NBS (tabela gore) Triglav je zaključno sa avgustom ove godine prodao skoro 3.400 polisa manje nego u istom period prošle godine, dok je ukupan broj polisa auto-osiguranja u tom periodu veći za 13.117 polisa.

U Milenijumu, uprkos konstataciji da je rast Globosa neuobičajen, kao razlog za pad broja prodatih polisa u martu ove godine (oko 3.300 polisa manje nego u martu 2019.) i aprilu 2020. (oko 3.600 polisa manje nego u aprilu 2019.), navode epidemiju korone i vanredno stanje.

„Ovo smanjenje broja prodatih polisa u navedena dva meseca se može tumačiti upravo posledicama vanrednog stanja, kada veliki broj građana usled svih uvedenih mera ograničenja kretanja nije bio u mogućnosti da blagovremeno osigura svoja vozila“.

Ovo zaista može biti logično objašnjenje, jer vanredno stanje jeste negativno uticalo na celu privredu. Ipak, postavlja se pitanje kako korona nije zaustavila i Globos. Naprotiv. Vanredno stanje bilo je period u kom je Globos počeo da uzleće, pa je u martu povećao broj prodatih polisa u odnosu na februar za čak 1010,6 odsto, a u aprilu za 253,5 procenata u odnosu na prethodni mesec.

Za pad konkurencije, i Ostoja Mijailović iz Globosa ima svoje objašnjenje.

“Ako se već služite podacima sa sajta NBS i pišete o Globos osiguranju, napišite i javni podatak, koji je ogledalo poslovanja svake osiguravajuće kompanije, a to je ažurnost u rešavanju štete. Po tom parametru, sa ponosom mogu da istaknem kako Globos uz 98,83 odsto ažurnosti deli prvo mesto sa jednom stranom kompanijom. Sa druge strane, dva osiguranja, od kojih ste za jedno pomenuli da ima pad u poslovanju, imaju 94,27 procenata, odnosno 93,60 odsto ažurnosti u saniranju štete. Sa tim parametrima, pad je logična posledica”.

Zvanični, javno dostupni podaci NBS, međutim, pokazuju dve vrste ažurnosti – ažurnost u rešavanju šteta (donošenje rešenja po kojima će se izvršiti isplata prijavljene štete) i ažurnost u isplati šteta.

Globos je zaključno sa avgustom ove godine doneo rešenja u 70,79 odsto šteta, koje su mu prijavljene (pogledati tabelu gore). Ažurnost u rešavanju šteta inače je ključni kriterijum za procenu dobrog osiguravajućeg društva, pa su ispred Globosa po tom kriterijumu i Dunav, Đenerali, Grave, Viner i Milenijum.

Podatak o ažurnosti isplate štete na sajtu NBS pokazuje da je Globos od pomenutih 70,79 procenata rešenih predmeta, štetu isplatio u 97,37 odsto slučajeva u pomenutom periodu. Po tom kriterijumu, Globos je blizu proseka za prvih osam meseci ove godine.

BIRN-ovi sagovornici, koji nisu želeli da im objavimo ime kažu da strah za budućnost poslovanja osiguravajućih društava leži i u značajnom pritisku na zaposlene, posebno agente prodaje, tehničke preglede i agencije, koji su ključ za razvoj mreže. Ove informacije na određeni način potvrđuju i izjave iz Globosa i Milenijuma.

Dok predsednika Izvršnog odbora Globosa Siniša Pratljačić iz Globosa kaže da je rezultat koji je to osiguranje ostvarilo u proteklim mesecima “rezultat rada veoma priznatih i stručnih ljudi iz sveta osiguranja”, u Milenijumu konstatuju i da je „u neuobičajenoj meri povećan broj prelazaka zaposlenih iz drugih osiguravajućih kuća u jedno društvo za osiguranje“, sa čime se suočava i Milenijum.

„U ovom trenutku, veoma je visoka fluktuacija prodajnih struktura, koja se bave prodajom polisa osiguranja od autoodgovornosti – što je neuobičajena pojava u ovoj meri, imajući u vidu navedeni suženi prostor za konkurentnost proizvoda i to fluktuacija koja generalno ide samo u jednom pravcu, odnosno podrazumeva prelaske prodavaca osiguranja od autoodgovornosti iz drugih društava za osiguranje u jedno društvo za osiguranje. Moglo bi se tumačiti da ova pojava utiče na poslovanje ostalih društava za osiguranje, te je u ovom trenutku i Milenijum osiguranje opterećeno navedenom jednosmernom fluktuacijom prodavaca osiguranja od autoodgovornosti“.

Zaključuju da primećuju „početak pritiska u poslednjem periodu, koji je neuobičajen, jer je nejasno šta jedno društvo za osiguranje može da ponudi u skladu sa zakonom, a da ostvari ovakav neuobičajeno brz rast i uticaj na tržište osiguranja od autoodgovornosti za relativno kratak period“.

Ipak, dodaju da su sva društva za osiguranje dužna da se pridržavaju propisanih troškova sprovođenja osiguranja i provizije, koja je jasno propisana Zakonom o obaveznom osiguranju u saobraćaju.

Rast preko tri posto – nerealan

Šta bi bilo realno povećanje prodaje obaveznog osiguranja motornih vozila na godišnjem nivou, pitanje je na koje nismo dobili odgovor ni u jednoj osiguravajućoj kući, niti instituciji kojoj smo poslali pitanja.

U nezvaničnim razgovorima mogli smo čuti da je u uslovima srpskog tržišta realan maksimalni skok od tri odsto i to ukoliko se u mrežu ulože velika sredstva.

Novi vlasnik Globosa, takvu procenu odbacuje.

“Kada kažete ‘eksperti iz ove oblasti’ bez navođenja imena i funkcija, takva ocena zvuči dosta neubedljivo. Kao i u svakom poslu, stručnjaci mogu imati različita mišljenja, mada se pre čini da je ovde reč o paušalnoj optužbi iza koje se kriju drugi motivi. Motivi za ovakve ocene su opravdanje ličnih loših rezultata ili prikrivanje nečijeg protivzakonitog delovanja. Navedne ocene su paušalne i zlonamerne”.

U Milenijumu ocenjuju da bi se realni porast prodaje nekog novog učesnika na tržištu mogao videti posmatranjem podataka o broju prodatih polisa svakog osiguravača tokom poslednjih 15 godina.

„To bi bio jedan od mogućih načina posmatranja, ali bi se za detaljnije procene mogli obratiti institucijama za koje smatrate da su relevantne za sprovođenje tih procena“.

I dok je NBS ignorisala ovo i sva druga BIRN-ova pitanja, u Udruženju osiguravača na to pitanje nisu odgovorili.

U dopisu upućenom BIRN-u kažu da ne mogu da komentarišu konkretna dešavanja na tržištu, jer sve uslove poslovanja osiguravajućih društava definiše NBS, koja i kontroliše poslovanje i ponašanje na tom tržitšu.

Tenderi

Osim brzog napretka u oblasti osiguranja vozila, Globos je tokom ove godine pobedio i na nešto većem broju tendera.

Prema podacima sa E kapije, u 2019. dobio je 8 tendera, a u 2020. do ovog trenutka na 12. Među novim klijentima Globosa je Kontrola letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) na čijem je tenderu u maju dobio posao osiguranja kontrolora letenja i pilota u vrednosti od preko 650.000 eura. Posao je dobio zajedno sa hrvatskim Milenijumom.

Prema podacima sa E kapije, u 2019. dobio je 8 tendera, a u 2020. do ovog trenutka na 12. Među novim klijentima Globosa je Kontrola letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) na čijem je tenderu u maju dobio posao osiguranja kontrolora letenja i pilota u vrednosti od preko 650.000 eura. Posao je dobio zajedno sa hrvatskim Milenijumom.